Živo nasljeđe kraljice Katarine

Fra Miro Relota rođen je 1965. godine u selu Gusti Grab, župa Busovača. Sjemenište je završio u Visokom. Filozofsko-teološki studij započeo je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, a završio u Bariju (Italija). U Italiji je 1990. godine položio svečane zavjete, te 1991. zaređen za svećenika.

Dogovorom dviju Provincija nastavio je poslanje u franjevačkoj Provinciji svetoga Mihaela iz Foggie obavljajući različite službe: odgojitelja, župnika, gvardijana, ekonoma samostana, definitora, duhovnika, vicepostulatora, duhovnog asistenta FSR-a, te je bio član još nekih crkvenih vijeća. Sudjelovao je u brojnim karitativnim djelatnostima. Od 1991. do 1993. pohađao je i ekumensku teologiju na „Instituto di Teologia ecumenico-patristica – San Nicola” u Bariju. U svoju se Provinciju Bosnu Srebrenu vratio 2015. godine, a godinu poslije, 2016. izabran je za službu gvardijana u Fojnici. Od 2019. godine je duhovnik na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu te ispovjednik na drugim odgojnim zavodima. Dekretom od 2. travnja 2020. postao je Misionar milosrđa. Od akademske godine 2020./2021. pomoćnik je voditelja pastoralne đakonske godine u BiH. Bio je generalni vizitator Hercegovačke franjevačke provincije u godini 2021./2022. Od 2022. duhovni je asistent bosanskoga područnog bratstva OFS-a, a dvije godine (2022. – 2024.) bio je i nacionalni duhovni asistent OFS-a BiH.

Objasnite nam na svoj način što je Franjevački svjetovni red (OFS)? Tko sve može i kako postati svjetovni franjevac?

Već za života sv. Franje Asiškog bilo je ljudi u svijetu, laika, koji su htjeli slijediti njegov primjer, to jest da žive evanđelje u svom životu po primjeru sv. Franje. Nisu svi mogli slijediti sv. Franju poput prve braće fratara, ili sestara klarisa, u zajednicama i samostanima. Oni su ga željeli slijediti i živjeti po načelima sv. Franje u svojim obiteljima, u svakidašnjem životu. Tako je i danas.

Važnost duhovnog asistenta

Duhovni ste asistent OFS-a. Što to znači? Koja je Vaša uloga i dužnost?

Biti duhovni asistent Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS-a), ili kako se još kod nas u narodu kaže Trećega reda, za mene je jedna od ljepših službi koju može obavljati jedan svećenik fratar, jer na neki način svi smo mi jedna velika franjevačka obitelj. Duhovni asistent je osoba koja već živi svoj franjevački i svećenički poziv, ali isto tako nadograđuje i obogaćuje život naše braće i sestara koji žive u svijetu. Duhovni asistent je, kao što sama riječ kaže, asistent – pomagač, ili bolje rečeno duhovni pratitelj članova OFS-a, koji ih duhovno prati na njihovu ljudskom, kršćanskom i franjevačkom putu. OFS je red u Crkvi i kao takav ima svoga izabranog ministra (poglavara), svoje vijeće na svjetskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Članovima OFS-a jako je važno da imaju duhovnog asistenta koji je onda prisutan u njihovu životu i koji može puno doprinijeti u životu jednoga bratstva OFS-a za njegovo normalno funkcioniranje.

Vršili ste službu nacionalnoga duhovnog asistenta OFS-a BiH. Kakva je dinamika odnosa između OFS-a BiH i druga dva franjevačka reda u BiH? Na koji način se oni nadopunjavaju u svojim misijama u BiH?

OFS u BiH nije nastao u novije vrijeme. Imamo svjedočanstva o prisutnosti OFS-a još od najranijih vremena kada su franjevci došli na ovo područje pa su tako stoljećima sva tri franjevačka reda živjela i djelovala zajedno. Možemo reći da je danas jedan lijep povijesni trenutak jer su braća fratri ponovno otkrili svoju ulogu da pomažu Trećem redu, a pogotovo što se Treći red preko Frame dosta obnavlja i pomlađuje. Nisu to više samo neke male zajednice starijih osoba koje mole krunicu, nego je to stvarno Franjevački red, laički red, koji je jako aktivan i u Crkvi i u društvu.

Koje su najčešće aktivnosti OFS-a na lokalnoj razini?

Lokalne zajednice su naša bratstva koja najčešće djeluju na području naših župa. Bratstva su jako aktivna u Bosni, a u Hercegovini još i više, na pastoralnom planu. To znači da su velika pomoć župnicima u radu s vjernicima na župama. Pomažu na liturgijskim slavljima kao čitači, kao predmolitelji, kao organizatori. Posebno pomažu karitativno kroz konkretnu pomoć ljudima u nevolji. Prednjače nadalje u duhovno-molitvenim akcijama, kada organizirano mole, poste i čine pokoru na nakanu za bolesnu braću i sestre u župama i općenito ljude u potrebi.

Duhovno praćenje

Vi duhovno pratite ljude. Koje su to osobine koje osoba treba u sebi prepoznati i na koji način ih njegovati kako bi postala i rasla kao član OFS-a?

Ovdje možemo slobodno upotrijebiti riječ poziv. Kao što mi kažemo da smo postali fratri ili časne sestre zato što smo dobili poziv od Boga i na taj poziv odgovorili svojim životom, tako je i za Franjevački svjetovni red. To je jedan poziv koji određeni ljudi osjete u srcu i onda po primjeru drugih trećoredaca, a naravno i po primjeru života fratara i časnih sestara, odgovaraju na taj poziv od Gospodina svojim konkretnim životom. Osnovna karakteristika članova OFS-a jest da su to ljudi vjere. Mi kažemo da smo katolici, da smo vjernici. A onda postoji poziv i želja da se taj život živi što konkretnije i što ljepše.

Koliko je uopće danas u ovom modernom vremenu, vremenu individualizma u kojem živimo, teško pa i izazovno kao duhovni asistent pratiti druge ljude u njihovu duhovnom rastu?

Sigurno je da je duhovno pratiti ljude jedna velika odgovornost i jedna velika zadaća. Ta pratnja može se poistovjetiti s onom Isusovom riječi: Tko hoće, neka me slijedi. Isus nikoga ne prisiljava, ali on je uvijek tu prisutan da pomogne. Tako i duhovni asistent uči od Isusa Krista da bude prisutan u životu ljudi. Ovo sigurno nije tako teško. Zbog čega? Nije teško jer ljudi puno traže, traže da fratar, svećenik, duhovnik bude blizu i da pomaže ljudima u razlikovanju (discernimento) zvanja, u odabiru životnoga poziva i zvanja kako bi se kao pravi Kristovi učenici odgovorno uključili u život Crkve i društva.

OFS BiH danas

Ima li dosta mladih ljudi koji žele biti dio OFS-a i opada li njihov broj ili raste?

Hvala Bogu, ima lijep broj mladih ljudi u OFS-u. I možemo reći da taj broj godinama raste. Dolazi dosta mladih iz Franjevačke mladeži (Frame). Ali ne samo iz Frame. Kao što sam već rekao, OFS je jako aktivan u župama i daje lijepo svjedočanstvo. Zato se drugi vjernici, kada ih vide, zapitaju zašto su tu neki vjernici koji se više Bogu mole i čine više dobra djela. Često onda u susretu s članovima OFS-a, koji im objasne razlog svoga djelovanja, i sami zažele tako živjeti svoj poziv. U ovom trenutku u BiH vidi se rast broja članova OFS-a. Postoje naravno neke poteškoće. Npr. neki članovi sve su stariji, neki odlaze iz BiH jer je to sad neki trend zbog raznoraznih razloga. Međutim, generalno na razini BiH primijeti se ipak rast članova i kanonskih bratstava OFS-a, a što je naravno pozitivno i lijepo.

Koji su danas najveći izazovi ali i prilike za ostvarivanje misije OFS-a u BiH?

Kao prilike mogu izdvoji npr. to da svećenici i fratri na župama trebaju dati još više prostora OFS-u, da mi članovi Prvoga i Drugoga reda, tj. fratri i časne sestre, otkrijemo još više vrijednosti Trećega reda, tj. na ljude laike trećorece, i da im dadnemo prostor da djeluju, da se oslonimo na njih u svom pastoralnom djelovanju. Tu mislim npr. na kateheze za mlade, ili kao ispomoć za vjeronauk za djecu u župama. Oni mogu dati nadalje svoj veliki doprinos u župnim pastoralnim vijećima, te u misijskom djelovanju Crkve. Već sam spomenuo da su jako aktivni na karitativnom području u samoj župi, ali mogu puno karitativno pomoći općenito Crkvi u misijskim područjima.

Koje su poteškoće s kojima se najviše suočavate u svom radu?

A poteškoće su čini mi se slične onima u našoj mjesnoj Crkvi u BiH. Vidimo sve veći odlazak mladih iz BiH, napose iz Bosne. To često zna biti veoma obeshrabrujuće i Crkvi ali i društvu. Često i određene poruke i situacije u Crkvi, od opće do lokalne razine, koje nisu baš jasne mogu utjecati i na članove OFS-a, mogu ih zbuniti. Tada posebno traže duhovne savjete i smjernice kako bi živjeli katolički pravovjerno.

Nasljeđe kraljice Katarine

Na koji način je bosansko područno bratstvo OFS-a vezano za kraljicu Katarinu Kotromanić, koju franjevci časte kao blaženu?

Naše područno bosansko bratstvo OFS-a BiH izabralo je za svoju nebesku zaštitnicu bosansku kraljicu Katarinu Kotromanić jer je i ona sama bila trećoredica. Kraljica Katarina još uvijek utječe na ljude u BiH. Ostala je ljudima u lijepom sjećanju i njezine vrline i blizina sa svojim narodom prenose se kroz priču s koljena na koljeno evo skoro 600 godina. Ljudi se još uvijek spominju njezina boravka na Bobovcu i posebno u Kraljevoj Sutjesci. Ono što je karakteristično i specifično u tom sjećanju jest to da je ona kao kraljica, dakle veoma moćna žena na položaju i vlasti, spojila u svome životu moć i poniznost na jedan kršćanski i franjevački način i tako živjela i pristupala običnom narodu. Tako da je ona lijep uzor kako se u životu može, bez obzira na životni stalež, živjeti u kršćanskoj i franjevačkoj jednostavnosti.

Na koji način bi današnji Franjevački svjetovni red u svom djelovanju mogao učiti iz nasljeđa kraljice Katarine?

Pa evo, upravo sam na neki način već odgovorio. Možemo učiti da svatko od nas kaže mogu nešto uraditi. Nisam nevažan. Po milosti Božjoj i po zvanju mogu doprinijeti posveti i sebe, ali ne samo sebe nego i župne zajednice i cijele Crkve. A onda, naravno, ako tako radimo i djelujemo, na korist smo cijelom našem društvu u BiH. Jer mi smo dio ove države, mi smo dio ove Crkve, i ako smo mi posvećeni, onda naravno da će i naša zemlja rasti i napredovati u miru i ljubavi.

Primjer drugima

Koja su to specifična iskustva i aktivnosti OFS-a u BiH koja mogu biti primjer drugim bratstvima OFS-a u Europi i svijetu?

Prvi primjer je taj da su članovi OFS-a jako uključeni u život Crkve i angažirani su u društvu. Nadalje, lijep je primjer da se svake godine organiziraju na nacionalnoj razini velike humanitarne akcije kojima se konkretno pomaže u konkretnim situacijama i ljudima u nevolji. Prošle smo godine smo imali humanitarnu akciju u kojoj smo skupljali sredstva za časne sestre Majke Terezije u Banjoj Luci koje tamo rade i djeluju. Na nacionalnoj razini kao OFS BiH skupili smo za njih više od pedeset tisuća KM i to im osobno uručili. Ove godine imamo dva projekta. Pomoći ćemo tako dvije humanitarne organizacije, jednu u Tomislavgradu a drugu u Livnu i Kupresu. Dakle, konkretne akcije, konkretna skupljanja i osobno uručivanje ljudima u potrebi.

Za kraj, je li poruka sv. Franje Asiškog aktualna i danas u BiH? Može li sv. Franjo svima nama danas biti inspiracija, posebno mladima?

Čini mi se da su lik, djelo i poruka sv. Franje više nego ikada aktualni danas u cijelome svijetu, a pogotovo su aktualni kod nas u BiH. Što god radimo danas po uzoru ili na način sv. Franje, ljudi odmah to prihvaćaju. Sv. Franjo Asiški je još uvijek aktualan i privlačan. Ljudi to osjete i veoma cijene kada franjevci bilo kojega reda nešto čine. Ponajprije zato što su mnogi franjevci i franjevke istinski živjeli i još uvijek mnogi žive karizmu sv. Franje u BiH. Čini mi se, kada franjevci ili franjevke u BiH, pa i svijetu, nešto čine ili poduzimaju neku akciju, onda su im kod ljudi otvorena sva vrata. Sv. Franjo uzor je mnogim mladima, ali i onima nešto starijima, kako se, bez obzira na stalež u Crkvi ili društvu, može živjeti u miru, ljubavi, jednostavnosti, poniznosti i u dobrom odnosu s Bogom i ljudima.

(Razgovarali: fra Danijel Nikolić i Ivana Pekušić)

Izvor: svjetlorijeci.ba