Iako se uz riječ “inflacija” uglavnom veže negativno značenje i opći rast cijena, ekonomisti će reći da ona umjerena (do dva posto) i kontrolirana ima i neke pozitivne učinke.
Međutim, kod nas se najavljuje inflacija gotovo dvostruko veća od prihvatljive pa iz Centralne banke navode da projicirani rezultati impliciraju pozitivna očekivanja u pogledu kratkoročnih inflacijskih kretanja, što u budućnosti može dovesti do stimuliranja ostalih makroekonomskih indikatora, piše Večernji list BiH.
Očekivanja, tečaj eura…
– Inflacija u BiH predstavlja jedan od ključnih makroekonomskih fenomena, kojem se pripisuje donošenje poslovnih i privatnih odluka. Očekivanja vezana uz kratkoročne predikcije agregirane inflacije i dalje su u fokusu interesa javnosti. Donositelji odluka svoje buduće potrošnje još uvijek baziraju na očekivanim cjenovnim kretanjima. I u ovom krugu anketiranja sudjelovali su predstavnici financijskog sektora, tj. banke i osiguravajuća društva. Rezultati prosinačkog kruga anketiranja odnose se na kratkoročne predikcije očekivane inflacije za ovu i iduću godinu. Rezultati ankete pokazuju postupnu stabilizaciju očekivane agregirane inflacije u odnosu na prethodne krugove ispitivanja – navode iz Centralne banke BiH.
Zbog izravne povezanosti tečaja konvertibilne marke s eurom i visokog vanjskotrgovinskog deficita BiH se suočava s uvoznom inflacijom. Vanjskotrgovinski deficit je visokih sedam milijardi maraka. Strahuje se da bi i rast minimalne plaće mogao dovesti do lančanog poskupljenja roba i usluga te se kao jedan od poteza koji bi posredno mogao utjecati i na stopu inflacije spominje temeljitija fiskalna reforma. Domaće mjere mogle bi imati očekivani učinak, ali na ono što se zbiva u Europskoj uniji ne možemo utjecati, a itekako nas se tiče.
Inflacija je, dakle, značajno uvjetovana i stanjem u eurozoni, odnosno Europskoj uniji koja je glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine i ekonomsko područje na koje je BiH tradicionalno orijentirana. Godišnja stopa inflacije u prosincu, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u Hrvatskoj je iznosila 4,5 posto, najviše od svih zemalja članica eurozone. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je 2,4 posto.