Nazivaju ga kamenim biserjem Jadrana i Mediterana, i to s pravom: na površini od 320 kilometara četvornih ‘gužva’ se 150-ak otoka
Sredozemlje osvaja svojim otocima, no neki su jednostavno posebniji od drugih. I, istinski smo sretnici, krase upravo naše vode. Naime, upravo se u Hrvatskoj nalazi najrazvedeniji, odnosno najbrojniji arhipelag u Sredozemlju. Riječ je o ni manje ni više nego izvanserijskim Kornatima ili kako tepaju tom otočju, kamenom biserju Jadrana, odnosno Mediterana. U nastavku doznajte kakvu nevjerojatnu statistiku to posebno otočje skriva!
150 OTOKA GUŽVA SE NA 320 KILOMETARA ČETVORNIH
Najveći otok kornatskog arhipelaga je Kornat. Po njemu je arhipelag dobio i ime, a dug je 25,2 kilometra te je dva i pol kilometra širok. Poznat je po neobičnom geološkom fenomenu Vela Ploča ili Magazinova škrila, dugačkom 160 i širokom od 63 do 86 metara, a koji je nalazi podno njegova najvišeg vrha, Metline. Ta je formacija nastala otklizavanjem površinske stijene u more.
330 METARA SUHOZIDA I 12 KILOMETARA LITICA
Kornatsko otočje poznato je i po svojim suhozidima. Oni otoke obično presijecaju, ‘spajajući’ obale, a njihova ukupna dužina iznosi čak 330 kilometara. Slavne su i kornatske litice ili krune koje pak krase pučinski dio arhipelaga. Najduža litica nalazi se na otoku Mana i broji 1350 metara. Najviša, na otoku Klobučar, ima više od 80 metara. Ukupna dužina litica na Kornatima je 12 kilometara.
Na Kornatima živi i oko 650 biljnih vrsta, no sisavci su rijetkost, osim ovaca kojih tamo pase nekoliko tisuća. No, podmorje vrvi životom: tamo živi čak 353 vrste algi i tri vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja, među njima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta rakova, 185 vrsta riba…
