Od večeras započinju mise trodnevnice, kao priprava za nadolazeći patron, navode iz župe sv. Mihovila u Ovčarevu kraj Travnika.
Mise su u 18:00 sati u župnoj crkvi, prije misa krunica i litanije kao i mogućnost za svetu ispovijed. Središnje misno slavlje na sam patron župe u nedjelju 29. rujna 2024. godine počinje u 11:00 sati, a predvodi je fra Vinko Sičaja, ekonom i defnitor Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Župa Ovčarevo (ranije nazivana Orašje), osnovana je 1832. godine odvajanjem od župe Dolac. Od tada se vode župne matice. God. 1879. od jednog njezina dijela formirana je župa Dželilovac, a kasnije nazvana Potkraj. Pod konac turske vladavine franjevci su u Orašju osnovali pučku školu. Župna crkva u Ovčarevu građena je 1868.- 69. godine. Gradnja je započeta bez službenog dopuštenja turskih vlasti, ali i ono je ubrzo pribavljeno. To je jedna od nevelikog broja očuvanih franjevačkih crkava podignutih u osmanskom periodu, podsjeća travnički.ba.
U drugoj polovicu sedamdesetih godina 20. stoljeća interijer crkve je umjetnički temeljito preoblikovan pod vodstvom kipara Zdenka Grgića. Nekoliko je umjetnika sudjelovalo u stvaranju njenog sadašnjeg unutarnjeg izgleda. U veljači 1977. godine u crkvi je postavljen Put križa (reljef-drvo;100×80 cm) Z. Grgića. God. 1978. isti je umjetnik izradio oltarni mozaik Proslava svijeta (600×600 cm) na zidu u prezbiteriju, te dva reljefa u bakru: Krštenje na Jadranu i Pieta (195×185 cm). Dvoja sakristijska vrata i glavna crkvena izgrađena su po nacrtima Z. Grgića Ivana Tune Jakića. U crkvi se nalaze još i brončane skulpture Marije Ujević (sv. Anto) i Josipa Poljana (sv. Franjo), kip u bijelom kamenu (Gospa s djetetom) Josipa Marinovića, te 23 vitraja Slavka Šohaja. Crkva predstavlja ne samo bogati riznicu umjetničkih djela, nego i vrlo uspjelu cjelinu u kojoj je postignut izvrstan sklad između starijeg arhitektonskog i suvremenog likovnog izraza. U vrijeme rata 1992.-95. umjetnine iz crkve su iznesene i nakon rata ponovno vraćene u crkvu.
Crkva ima tri zvona od kojih su dva nabavljena 1983. godine. U ovčarevskoj župi nalazi se 9 grobalja s kapelicama. U zadnjem ratu crkva je pretrpjela znatna oštećenja, a devastirane su i sve kapele u župi. U isto vrijeme kada je građena crkva podizana je i župna kuća. Godine 1935. izgrađena je nova kuća, koja je u novije vrijeme renovirana. Pored nje je god. 1975.-76. podignuta vjeronaučna dvorana sa stambenim prostorijama za sestre (prijekt: M. Subotić).
U župnoj crkvi nalazila se starija slika Sv. Ruže iz 1814. god. Više je novijih djela između kojih izdvajamo sliku Posljednje večere S. Šohaja i kip Sv. Ante autora Z.Grgića. U zadnjem ratu 1992.1995. kuća je teško oštećena i opljačkana. Po povratku u župu fratri su se dali na obnovu i sanaciju oštećenih objekata. Ispred župne kuće nalazi se bista književnika Ive Andrića, koji je za prvog svjetskog rata neko vrijeme proveo u internaciji u župnoj kući u Ovčarevu. Bistu je izradio kipar Z. Grgić.
Župa Ovčarevo imala je 1877. god. 2.677 vjernika, 1935. god. 1600 (župa je u međuvremenu smanjena). Ona 1991. broji 4.650 vjernika (1974:4.135). U zadnjem ratu župljani su protjerani. Po zadnjoj statistici ma koncu 2016. god. župa broji 1.611 vjernika u 635 obitelji. Župu tvore sljedeća naselja: Ovčarevo, Bilići, Jankovići, Kallibunar, Kokošari, Kraljevice, Lovrići, Mikšića Brdo, Paklarevo (Babići, Barišići, Marjanovića brdo, Valjančići), Peševići, Pilića Dočić, Prići, Radića Brdo, Šipovik, Vidoševići, Visokovići i Zagaj. U zavjetno svetište Gospino vrelo gdje se nalazi mala kapelica iz god. 1923. hodočaste vjernici na blagdan Male gospe (8. rujna) sa šireg travničkog područja. Ovu su pobožnost inicirali travnički isusovci. Početkom devedesetih godina započela je ovdje izgradnja zavjetne crkve koja je zbog ratnih događaja prekinuta. Ponovno je nastavljena 1998. god., crkva je 2000. god. pokrivena. Plan crkve napravio je pok. Vinko Grabovac. Postoji također zavjetno svetište Sv. Ane u Vidošvićima, te zavjetne kapelice Sv. Ante u Paklarevu i Sv. Luke u Kraljevicima, stoji na stranici bosnasrebrena.ba
Izvor: viteški.ba
