Ustavni sud BiH reagirao je priopćenjem na “neprimjerene izjave i nove pritiske” koje se vrše na ovu zakonodavnu instituciju.
Naime, pojedinci i dalje izbor Marina Vukoje koji je za suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prisegnuo 31. svibnja etiketiraju neustavnim.
Nedavno je član Predsjedništva BiH Željko Komšićuputio zahtjev Venecijanskom povjerenstvu u u vezi načina izbora suca u Ustavni sud BiH koja je taj zahtjev prihvatila.
Ovo povjerenstvo je istaknuo kako etnička pripadnostnikako ne može biti korištena kao osnova za izbor sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Osim toga, naglasili su kako se etničke kvote ili etnički paritet (2B+2H+2S) ne mogu koristiti prilikom izbora sudaca u Ustavni sud BiH, jer to predstavlja diskriminaciju i podriva integritet Ustavnog suda BiH, te je u potpunoj suprotnosti s europskim praksama.
Nadalje, Venecijansko povjerenstvo navodi i to da profesionalno iskustvo kandidata za suca Ustavnog suda BiH treba biti precizirano na način da kandidati trebaju imati 10 do 15 godina profesionalnog iskustva na poziciji suca, profesora ustavnog prava ili odvjetnika.
Sa zabrinutošću pratimo neprimjerene izjave i nove pritiske koji se vrše na Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svezi s nedavnim, navodno neustavnim, izborom suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju Ustavnog suda BiH kojeg smo spomenuli na samom početku.
Dodaju kako već dugo upozoravaju javnost da se neizborom sudaca iz Republike Srpske, a donedavno i iz Federacije Bosne i Hercegovine, vrši neprimjeren i neprihvatljiv pritisak na ovu instituciju s ciljem njezina degradiranja i obesmišljavanja.
Unatoč tome, Ustavni sud poduzima sve što je u njegovoj moći da obavlja svoje funkcije koliko je moguće efikasnije i da, štiteći Ustav Bosne i Hercegovine, osigura vladavinu prava i zaštiti ljudska prava i slobode svih građana Bosne i Hercegovine. Federacija Bosne i Hercegovine je nedavno, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, izabrala novog suca koji je već preuzeo dužnost, navode iz Ustavnog suda.
Naglašavaju kako je izbor ”izvršen u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, a eventualna daljnja razrada kriterija za buduće izbore je pitanje o kojem ne odlučuje Ustavni sud.”
Ovakva vrsta pritiska uz već postojeće – neizbor sudaca koji nedostaju i financijski pritisci – ima cilj narušiti integritet i autoritet Ustavnog suda BiH. Zato pozivamo javnost, političare, analitičare i sve ostale koji neprimjerenim izjavama doprinose ovakvim napadima na Ustavni sud da se suzdrže i bar na taj način daju svoj doprinos nastojanjima suda da, i u teškim okolnostima u kojima je prisiljen djelovati, očuva efikasnost i integritet ove institucije, zaključeno je u priopćenju Ustavnog suda.
Inače, prema Daytonskom sporazumu, Ustavni sud BiHčini devet sudaca od kojih su troje stranci i imenuje ih predsjednik Europskog suda za ljudska prava dok su šest sudaca državljani BiH. Dva suca bira parlament Republike Srpske, a četiri parlament Federacije BiH, i to su uvijek do sada bila po dva suca iz reda svakog konstitutivnog naroda.
