U Bugojnu je danas, na blagdan sv. Josipa, obilježena 32. obljetnica razmjene 294 bugojanska logoraša iz logora NK Iskra, koji su nakon više od osam mjeseci zatočeništva u logorima Armije RBiH dočekali slobodu. Ni 32 godine poslije ovo mjesto ne prestaje biti simbol stradanja bugojanskih Hrvata, ali ni trajne boli obitelji koje još uvijek tragaju za svojim najmilijima.
Obilježavanje je okupilo brojne dužnosnike, predstavnike braniteljskih udruga, obitelji poginulih i nestalih te građane Bugojna. U ime predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a BiH dr. Dragana Čovića, pokrovitelja obilježavanja, izaslanstvo je predvodila predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, uz dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavaru. Nazočni su bili i ministar hrvatskih branitelja u Vladi Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić, dužnosnici iz Županije Središnja Bosna predvođeni predsjedateljem Sabora ŽSB Draženom Matišićem, predstavnici Općine Bugojno na čelu s predsjednikom Općinskog vijeća Igorom Vrljićem te predstavnici Ministarstva obrane BiH. Obilježavanju su prisustvovala i izaslanstva iz Republike Hrvatske predvođena ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u gradskom katoličkom groblju Sultanovići, gdje je odana počast poginulim, nestalim i svim stradalim Hrvatima Bugojna. Nakon toga u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskoga služena je sveta misa, koju je predvodio fra Emanuel Josić, definitor Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Na početku mise okupljenima se obratio župnik fra Jure Šekerija, podsjetivši kako ovo zajedništvo na blagdan sv. Josipa ima posebnu duhovnu i povijesnu težinu. Istaknuo je kako se u istom danu susreću molitva, sjećanje i odgovornost, te da žrtva bugojanskih Hrvata ne smije biti prepuštena zaboravu, nego ostati trajna opomena i obveza.
U propovijedi je fra Emanuel Josić naglasio kako sjećanje na žrtve ne smije biti izvor mržnje, nego poziv na istinu, dostojanstvo i odgovornost. Poručio je kako bugojanska rana ni danas nije zatvorena, osobito zbog činjenice da tijela dijela ubijenih i nestalih još uvijek nisu pronađena, ali i upozorio da šutnja ne može biti temelj budućnosti. Vjera, ljubav prema svome i poštovanje prema žrtvi, istaknuo je, moraju ostati oslonac zajednice i zalog budućim generacijama.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara poručila je kako Bugojno i danas snažno opominje da zločin ne smije ostati bez imena, a žrtva bez istine.
„Ovdje smo danas prije svega zbog ljudi koji su prošli logore, zbog obitelji koje već 32 godine žive s boli, pitanjima i neizvjesnošću, ali i zbog obveze da istina o stradanju bugojanskih Hrvata nikada ne bude prešućena. Bugojno nije samo mjesto teške prošlosti, nego i mjesto na kojem se i danas mjeri naša spremnost da ustrajemo na istini i pravdi. Dok god se ne rasvijetli sudbina nestalih i dok god odgovorni ne budu izvedeni pred lice pravde, ova tema ne može i ne smije biti zatvorena“, kazala je Bradara.
Dodala je kako se mir i povjerenje ne mogu graditi na zaboravu, nego isključivo na istini i pravednosti.
„Obitelji nestalih imaju pravo na istinu, a društvo ima obvezu da je traži. To nije pitanje prošlosti, nego civilizacijske odgovornosti i odnosa prema žrtvi“, poručila je.
Predsjednik Hrvatske udruge logoraša u Domovinskom ratu BiH Miroslav Zelić podsjetio je na razmjere stradanja te naglasio da potraga za nestalima i dalje traje.
„Kroz logor je prošao velik broj ljudi, a 294 logoraša bila su zatočena punih osam mjeseci. Među njima su i oni koji su nasilno odvedeni i čija sudbina ni danas nije do kraja rasvijetljena. Još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima 15 naših nasilno odvedenih i likvidiranih Hrvata. Vjerujemo da će sudski procesi koji su u tijeku konačno donijeti odgovore i omogućiti obiteljima da pronađu barem dio mira“, kazao je Zelić.
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman istaknuo je kako Republika Hrvatska ostaje uz Hrvate u Bosni i Hercegovini i ustrajna u traženju istine o stradalima i nestalima.
„Sjećanje na žrtve Bugojna obvezuje na trajnu potragu za istinom i poštovanje prema svakoj nevinoj žrtvi. Republika Hrvatska nastavit će podupirati napore usmjerene prema rasvjetljavanju sudbine nestalih i očuvanju dostojanstva hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini“, poručio je Grlić Radman.
Obilježavanje 32. obljetnice razmjene logoraša još je jednom potvrdilo da sjećanje na bugojanske žrtve nije dug prema prošlosti, nego i trajna obveza prema istini, pravdi i dostojanstvu. Iz Bugojna je i ove godine poslana jasna poruka: žrtve ne smiju biti zaboravljene, a potraga za istinom ne smije stati.
