Opskrba naftnim derivatima u Federaciji BiH je stabilna i nema razloga za paniku unatoč globalnim poremećajima izazvanim krizom na Bliskom istoku, poručili su nadležni dužnosnici, ističući da su osigurane dovoljne rezerve za ključne sektore, dok su rast cijena i tržišna kretanja uglavnom posljedica globalnih faktora na koje domaće vlasti imaju ograničen utjecaj.
To je rečeno nakon sastanka o opskrbi naftom i rezervama nafte u Federaciji BiH, na kojem su sudjelovali predsjednik Uprave Operator – Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo Damir Kreso i članica Uprave Adrijana Zarinković, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Predsjednik Uprave Operator – Terminali Federacije izjavio je da nema razloga za zabrinutost kada je riječ o opskrbi naftnim derivatima u Federaciji BiH, unatoč krizi na Bliskom istoku.
Istaknuo je da je Vlada FBiH, zajedno s Udrugom prometnika naftnih derivata FBiH, Operatorom – Terminali Federacije i Željeznicama FBiH, poduzela sve potrebne mjere kako bi se osigurala stabilnost tržišta.
Pojasnio je da Federacija BiH trenutačno raspolaže s dvije vrste rezervi nafte: rezervama za široku potrošnju koje su, kako je naveo, popunjene te rezervama Operatora – Terminali Federacije.
Govoreći o ulozi Operatora – Terminali Federacije, naglasio je da su njihove rezerve namijenjene za hitne službe.
“Kada je riječ o Operatoru – Terminali Federacije, imamo rezerve za hitne službe, bolnice, vatrogasce, odnosno za potrebe službi za koje smo osnovani”, rekao je Kreso.
Dodao je da nema mjesta panici te da se naftni derivati redovito uvoze i svakodnevno isporučuju na benzinske postaje diljem Federacije BiH.
Napomenuo je da su cijene goriva trenutačno nešto više, ali je podsjetio da je riječ o robi čija se cijena formira na globalnom tržištu.
“Cijene su nešto malo veće, ali je nafta špekulativnog karaktera i naravno da se s cijenom špekulira na burzi“, kazao je.
Izrazio je uvjerenje da bi, nakon ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, moglo doći do pada cijena nafte.
Osvrnuo se i na odluku Vlade Federacije BiH donesenu prethodnog dana, ocijenivši je značajnom potporom za jačanje sustava rezervi na teritoriju Federacije BiH.
Na kraju je upozorio da panika može imati negativne posljedice po tržište, posebno kada je riječ o kretanju cijena.
“Nijedna panika ne može proizvesti da nešto bude bolje, može samo biti gore. Panika izazvana nestašicom prouzročila je bržu promjenu cijena. Da nije bilo takve panične reakcije, možda bi se te cijene u nekom duljem roku polako dizale i ne bi došlo do naglih skokova cijena na određenim benzinskim postajama“, zaključio je Kreso.
Medijima se obratio i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji je istaknuo da je sustav odgovorio zadatku kada je riječ o opskrbi naftom i naftnim derivatima u Federaciji BiH.
“Ono što vjerojatno mnoge zemlje u okruženju nisu uspjele učiniti, to su sinergijski učinili uvoznici i distributeri nafte, Operator – Terminali Federacije i Naftni terminali Ploče, Vlada FBiH, resorno ministarstvo i svi drugi, kada je riječ o količini nafte koja je trenutačno na raspolaganju našim građanima i gospodarstvu“, kazao je.
Lakić je naglasio i to da sustav ne može u potpunosti utjecati na kretanje cijena nafte, naglašavajući da je riječ o globalnoj burzovnoj robi čija se vrijednost formira izvan granica zemlje.
Istaknuo je da su nadležni svjesni rasta cijena, ali da su određeni tržišni poremećaji dodatno ubrzani reakcijama potrošača.
“Možda da nije bilo panične kupnje nafte prije dva tjedna, bili bismo u situaciji da malo dulje koristimo naftu s cijenama koje su niže od ovih trenutačnih“, kazao je Lakić.
Naglasio je da i građani i gospodarstvenici trebaju razumjeti ograničenja sustava kada je riječ o globalnim tržišnim kretanjima.
“Volio bih da i građani i gospodarstvenici shvate da na neke stvari sustav apsolutno ne može utjecati kada su u pitanju globalne promjene i burzovna roba, a nafta to svakako jest. Vrlo je vjerojatno da je cijena nafte povećana prije ulaska u BiH, a ne unutar zemlje, jer su nabavne cijene naših uvoznika drastično porasle zbog ukupnih događanja u svijetu”, rekao je Lakić.
Govoreći o mogućim mjerama, naveo je da se vlasti nisu odlučile za ograničavanje marži, ocijenivši da to ne bi bilo adekvatno rješenje u trenutačnim okolnostima. Umjesto toga, kako je kazao, fokus je stavljen na jačanje rezervi kroz suradnju s uvoznicima i distributerima.
“Odlučili smo se za drugu varijantu, a to je da preostale nepopunjene kapacitete u naftnim terminalima u Blažuju popunimo zajedno s uvoznicima i distributerima, na način da Vlada Federacije subvencionira prva tri mjeseca popunjavanja terminala u Blažuju i mislimo da je to mjera koja će pomoći u narednom razdoblju“, rekao je Lakić.
Ukazao je i na važnost razvoja infrastrukture u području skladištenja nafte, podsjetivši da je u proteklom razdoblju ostvaren značajan napredak.
“Do prije godinu i pol dana nismo imali Blažuj, Bihać, Živinice niti Mostar. Tada nije bilo krize. Ova uprava i Naftni terminali Ploče, uz potporu ministarstva i Vlade Federacije, došli su u situaciju da je Blažuj potpuno otvoren i djelomično popunjen. Bihać je vrlo blizu potpunog otvaranja, jučer je na sjednici Vlade donesena odluka da se krene u revitalizaciju Živinica s pola milijuna KM, dok Mostar već ove godine otvaramo rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. To samo pokazuje kako se sustavno pristupa ovom problemu i da želimo izgraditi infrastrukturu“, naglasio je Lakić.
Zaključio je da nijedna država ne može osigurati neograničene zalihe nafte za stanovništvo, ali da su u Federaciji BiH osigurane dovoljne rezerve za funkcioniranje ključnih sektora, kao što su policija, zdravstvo, bolnice, civilna zaštita itd.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara kazala je da Bosna i Hercegovina, za razliku od zemalja Europske unije, nije imala na raspolaganju sve instrumente za pravodobno upravljanje krizom te naglasila da su druge europske države imale veće kapacitete i mogućnosti za skladištenje i pravodobno punjenje rezervi nafte.
Ukazala je i na to da je izostala mogućnost donošenja jasnih smjernica za ponašanje građana u kriznim situacijama kako ne bi stvarali paniku.
Govoreći o narednim koracima, izrazila je očekivanje da će vlasti u Federaciji BiH uspjeti razviti potrebnu infrastrukturu, uz naglašenu ulogu željezničkog sustava u tom procesu.
“Nadam se da ćemo uspjeti izgraditi svu infrastrukturu koja nam je važna. U ovom procesu jako nam je važno da željeznice funkcioniraju na način koji će olakšati prijevoz i smanjiti potrošnju”, kazala je Bradara.
Posebno je naglasila važnost suradnje javnog i privatnog sektora s ciljem jačanja energetskih rezervi.
“Vrlo je važno da gospodarska društva prihvate ovaj poziv na jednu vrstu javno-privatnog partnerstva, uz veliku subvenciju Vlade Federacije BiH, kako bismo iskoristili svoje terminale te da u trenutku kada cijena na svjetskom tržištu bude povoljna, napunimo svoje zalihe gorivom“, istaknula je Bradara.
Na kraju je poručila da još uvijek nije kasno za upućivanje jasnih preporuka građanima da ne stvaraju paniku i ne kupuju nepotrebne zalihe goriva.