Na današnji dan u Busovači je sahranjen dr. veterine Pero Kordić čiji je život obilježila snažna obiteljska povezanost, politički angažman i neugasla nada da će ponovno zagrliti svoga sina.
Pero Kordić preminuo je u tog utoraka u prvim večernjim satima, ne dočekavši slobodu i povratak u roditeljski dom sina Darija. Ta želja – da slobodnog sina dočeka na kućnom pragu – bila je njegova najveća i posljednja životna nada.
Darijo Kordić dragovoljno se, zajedno s još devetoricom Hrvata iz Viteza, 6. listopada 1997. godine predao Haškom sudu. Nepravomoćno je osuđen 26. veljače 2001., a pravomoćnom presudom 17. prosinca 2004. godine na kaznu zatvora u trajanju od 25 godina, koju je izdržavao u Austriji.
Nada koja je držala na životu
Dočekati sina na slobodi bila je želja koja je, kako su govorili bliski obitelji, davala snagu bolesnom i tugom skrhanom ocu. Unatoč godinama i teretu koji je nosio, Pero Kordić živio je s tom nadom. Ipak, nije izdržao.
Majka Rozika, umirovljena liječnica, tada već gotovo dva desetljeća prikovana za krevet bolešću, nastavila je živjeti s istom nadom – da će barem ona dočekati ostvarenje te obiteljske želje.
Život posvećen zajednici
Pero i njegov sin Darijo bili su među osnivačima HDZ-a u Busovači, a aktivno su sudjelovali u organiziranju stranačkih aktivnosti i u drugim srednjobosanskim sredinama. Početkom devedesetih godina, u vremenu političkih previranja i ratnih okolnosti, Darijo Kordić nametnuo se kao jedan od političkih lidera Hrvata srednje Bosne.
Mnogi su u to vrijeme smatrali da je njegov politički angažman imao presudnu ulogu u opstanku Hrvata na tim prostorima. Upravo je to, prema mišljenju njegovih pristaša, kasnije postalo i teret koji je obilježio njegovu sudbinu pred međunarodnim sudom.
A Darijevi roditelji, prije svega otac Pero, podrijetlom iz Ljubuškog, zadojili hrvatstvom i kako je Darijo znao reći, u obitelji je uvijek imao potporu i iz te potpore, te iz ljubavi prema rodnoj Bosni, svojim hercegovačkim korijenima i svom hrvatskom rodu, uvijek crpio snagu koja mu je u tim teškim i presudnim vremenima bila silno potrebna.
Posljednji ispraćaj na „Carici“
Dr. Pero Kordić posljednji je put vidio sina u zatvoru u Austriji gdje je izdržavao kaznu. Darijo, nažalost, nije imao priliku oca ispratiti na vječni počinak.
Sahrana je obavljena na Gradskom groblju „Carica“ u Busovači, uz vjerski obred koji je predvodio župnik fra Vinko Vice Tomas. Unatoč kišnom vremenu, posljednjem ispraćaju nazočilo je više od dvije tisuće građana Busovače i susjednih općina.
Uz članove obitelji, okupili su se brojni prijatelji, predstavnici političkog, društvenog i javnog života srednje Bosne, članovi županijskih i federalnih struktura vlasti, kao i brojni dužnosnici HDZ-a BiH. Najviši stranački dužnosnici prethodno su obitelji izrazili sućut.
Na kraju obreda, dok je lijes spuštan u grob, nastavnici Glazbene škole otpjevali su pjesmu „Krist stade na žalu“, jednu od omiljenih pjesama pokojnog Pere i njegove obitelji.
- Oznake:
- Dario Kordić
- dr. Pero Kordić