Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine, koja se održava ovog utorka, razmatra se zahtjev poslodavaca za smanjenje broja dana bolovanja koji idu na njihov teret.
Prema važećem zakonu, bolovanje do 42 dana finansira poslodavac, nakon čega troškove refundira nadležni zavod zdravstvenog osiguranja. Poslodavci predlažu da se taj period smanji na 15 dana, čemu se sindikati oštro protive.
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja upozoravaju da bi smanjenje dana bolovanja moglo dovesti do većih troškova za zdravstveni sistem, a time i do eventualnog smanjenja drugih zdravstvenih usluga.
Ipak, oko jedne stvari svi su saglasni – potrebne su strože kontrole bolovanja.
Trenutno kontrole vrše kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, ali su ovlaštenja kontrolora ograničena. Oni utvrđuju činjenično stanje i dostavljaju izvještaj nadležnim institucijama, koje potom odlučuju o eventualnim mjerama.
„Ovlaštenja kontrolorima su vrlo ograničena. Oni utvrđuju samo činjenično stanje i dostavljaju ga u formi izvještaja. U susjednoj Hrvatskoj kontrolori imaju mnogo veća ovlaštenja, pa čak mogu i ukidati bolovanja“, rekao je Dženan Tikveša, rukovodilac Službe pravnih poslova Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.
Prema podacima iz Kantona Sarajevo, prošle godine kontrolisano je 671 bolovanje, a odstupanja su utvrđena u 31 slučaju. U prosjeku, radnici u Bosni i Hercegovini na bolovanju ostaju 20 do 25 dana, što poslodavci smatraju prevelikim opterećenjem.
„U Njemačkoj ili Evropskoj uniji prosjek je šest do sedam dana. To je ogromno opterećenje poslodavaca. Svi koji su zaista bolesni trebaju dobiti zaštitu, ali oni koji zloupotrebljavaju bolovanja ne smiju to činiti“, istakao je Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
Sindikati, s druge strane, naglašavaju da odluku o bolovanju može donositi isključivo medicinska struka.
„Ako doktor utvrdi bolovanje, koji poslodavac to može osporiti? Ne može nijedan. Doktori moraju biti na odgovarajućem nivou da, kad utvrde bolovanje, imaju opravdan razlog za određeni period“, rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
U slučaju bolovanja dužeg od 42 dana, predmet se upućuje na odlučivanje Komisiji za bolovanja. U Kantonu Sarajevo je tokom 2025. godine ova komisija odlučivala o oko 25.000 zahtjeva.
Rasprava o eventualnim izmjenama zakona nastavlja se u okviru Ekonomsko-socijalnog vijeća, dok stavovi sindikata i poslodavaca ostaju podijeljeni.
- Oznake:
- bolovanje bih