Cijena peleta u Bosni i Hercegovini približila se granici od 700 KM po toni, a trenutačno iznosi 690 KM. Nakon što je 31. prosinca 2025. prestala važiti odluka Vlada Federacije Bosne i Hercegovine o ograničenju maksimalne cijene, tržište je ponovno prepušteno slobodnom formiranju cijena – što je već donijelo osjetan rast.
Grijanje na drva i pelet i dalje je među najpopularnijim opcijama u regiji. Dok klasična drva nude nižu početnu cijenu, pelet se ističe većom energetskom učinkovitošću, komforom i automatiziranim doziranjem. Učinkovitost sagorijevanja doseže i do 90 posto, no njegova glavna slabost ostaje – nestabilna cijena.
Neočekivan rast potražnje
Niske temperature i obilne oborine početkom siječnja dovele su do naglog povećanja potražnje za svim vrstama ogrjeva. Kako je za Fenu izjavio Muhamed Helać iz kompanije Drvosječa, ovaj rast bio je iznenađenje jer se većina kućanstava tradicionalno opskrbljuje tijekom ljeta.
Građani su, ističe, količine za ovu sezonu planirali prema prošloj, iznimno blagoj zimi. No, s dolaskom hladnijih dana pokazalo se da su zalihe nedostatne, pa su mnogi bili primorani nabavljati dodatne količine usred sezone.
Unatoč otežanim uvjetima rada i smanjenoj dostupnosti na tržištu, Drvosječa je u siječnju isporučila nekoliko stotina tona peleta i briketa te nekoliko tisuća paleta iscijepanog drva, uz rok isporuke do dva dana.
Cijena 690 KM – bez daljnjeg rasta u veljači
Posljednja odluka Vlade FBiH ograničavala je cijenu peleta na 630 KM po toni. Nakon ukidanja te mjere došlo je do povećanja od oko devet posto.
Iz kompanije navode kako su odlučili zadržati cijenu od 690 KM i tijekom veljače, unatoč tržišnim izazovima. Cijene, kako ističu, formiraju na mjesečnoj razini, ovisno o stanju ponude i potražnje.
Dodatne količine ogrjeva pripremaju se u prodajnim centrima diljem BiH – od Sarajeva i Mostara do Zenice, Tuzle, Banje Luke, Doboja i Bihaća – kako bi se odgovorilo na novi val hladnoće koji se najavljuje sredinom veljače.
Manja ponuda, veća potražnja
Prema riječima Helaća, tijekom 2025. godine smanjena je domaća proizvodnja peleta. Dio proizvođača zatvorio je pogone, neki su smanjili kapacitete, a dio je prešao na proizvodnju briketa. Istodobno je potražnja porasla, djelomično i zbog subvencija za prelazak na grijanje na pelet.
Rezultat je tržišni paradoks – smanjena ponuda uz povećanu potražnju, što bi u 2026. moglo dovesti do novih poremećaja i dodatnog rasta cijena.
Moguća rješenja: robne rezerve i subvencije
Kao dugoročno rješenje, iz Drvosječe predlažu formiranje robnih rezervi peleta koje bi se nabavljale tijekom ljeta, kada su cijene niže, a ponuda veća. U slučaju tržišnih poremećaja, takve bi rezerve mogle ublažiti nagle skokove cijena.
Drugi prijedlog odnosi se na subvencioniranje građana kroz refundaciju dijela troškova nabave ogrjeva. No, problem predstavlja kupnja bez računa, što otežava provedbu transparentnih modela potpore.
Istodobno, proizvođači i prodavači peleta od početka godine suočeni su s dodatnim administrativnim obvezama. Iako je ukinuta mjera maksimalne cijene, uvedena je nova obveza – prijavljivanje svake promjene cijena i marži resornom ministarstvu, čime se omogućuje kontinuirani nadzor tržišta.