Kanadska rudarska tvrtka Terra Balcanica Resources, čije su dionice izlistane na burzama u Kanadi, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je da su na području Brezana u istočnoj Bosni i Hercegovini otkriveni novi slojevi s prisutnim zlatom. Time je postojeće mineralizirano područje prošireno za približno 170 metara.
Kako piše Forbes, uzorci uzeti s dubine od svega 12 metara pokazali su sadržaj od 0,43 grama zlata po toni stijene, što upućuje na to da se vrijedni metal nalazi relativno blizu površine. Da se ne radi o izoliranom nalazištu potvrđuju i dodatni slojevi u kojima su, osim zlata, evidentirani i srebro te drugi metali.
Zlato je pronađeno na više lokacija duž iste sjever–jug linije, unutar zone duge oko 850 metara, koja još uvijek nije u potpunosti istražena. Upravo zbog toga, u kompaniji – koja ima 90-postotni udio u projektu Viogor-Zanik – očekuju nova otkrića na lokalitetu Brezana, navodi Forbes.
Plitka mineralizacija u više slojeva
Lokalitet Brezana smješten je 8,4 kilometra južno od rudnika Sase, kojim upravlja Mineco Ltd., a koji godišnje proizvodi oko 330.000 tona koncentrata olova, cinka, srebra i zlata.
Iz Terra Balcanica Resources pojašnjavaju kako se zlatna mineralizacija nalazi u stijenama koje su bile izložene intenzivnim toplinskim i kemijskim promjenama. Jedna od bušotina presjekla je više slojeva s prisutnim zlatom i drugim metalima, osobito u zonama gdje dolazi do kontakta različitih tipova stijena.
Srebro je zabilježeno u tankim venama unutar stijena, najčešće u obliku sitnih pukotina i drobljenog materijala povezanog mineralnim cementom. U jednoj bušotini izmjerene su vrijednosti do 60 grama srebra po toni stijene, i to na dubini od samo šest metara, što dodatno potvrđuje da se mineralizacija javlja plitko i u više horizonata.
Potencijal i na drugim lokacijama
Osim Brezana, značajan potencijal pokazuje i lokalitet Čumavići. Tijekom treće faze istraživanja identificirane su tri zone obogaćene metalima – Joseva, Čumavići Crest te glavni sustav na Cumavici Ridgeu. Na tom području do sada su potvrđeni cink, olovo, srebro i antimon, a minerali se pojavljuju u pukotinama stijena te u manjim kvarcnim i kalcitnim žilama.
Zanimljivo je da se te pukotine na pojedinim mjestima probijaju sve do površine, pri čemu su mineralne strukture ponekad vidljive i golim okom.
Povijesno rudarsko područje
Ovakva otkrića ne smatraju se iznenađenjem, s obzirom na dugu rudarsku tradiciju istočne Bosne. Rudarenje je na ovom području postojalo još u antičko doba, posebice u vrijeme Rimskog Carstva, kada su se eksploatirali olovo, srebro i željezo.
U antičkom razdoblju Domavija je bila središte objedinjene rudarske oblasti Panonije i Dalmacije, smještene na prostoru tadašnje Argentariae, odnosno današnje šire regije Srebrenice. Upravo zbog bogatih nalazišta srebra, ovo je područje bilo od velikog interesa Rimljanima, a kasnije i predmet njihovih osvajanja, navodi Forbes.