Lažne humanitarne akcije iz Afrike šire se društvenim mrežama, a građani iz Bosne i Hercegovine i dijaspore nesvjesno šalju novac prevarantima misleći da pomažu djeci.
Tijekom mjeseca ramazana ove godine pronašli smo desetke lažnih organizacija i pojedinaca iz Ugande koji su pozivali ljude iz Bosne i Hercegovine i dijaspore da uplaćuju novac za navodne iftare gladnoj djeci u Africi. Koristeći fotografije, lažne profile i imena drugih humanitarnih organizacija, zarađivali su novac od osoba koje su mislile kako čine dobro.
Bili su prvi dani mjeseca ramazana ove godine kada je Ramiz Alić, umirovljenik iz Srebrenika, imao najbolju namjeru – nahraniti siromašnu djecu bez roditelja iz Ugande u Africi.
Na društvenoj mreži Facebook upoznao je mladića iz Ugande koji mu se javio u privatnim porukama s molbom da mu pošalje novac kako bi kupio iftare za djecu. Rekao mu je da su to djeca bez roditelja i da toga dana neće imati ručak ako ne pošalje novac. Mladić je bio uporan da mu novac hitno treba.
“Ta djeca su siročad, bez oca i majke, teško mi je o tome pričati kada vidim fotografije te djece, žao mi je te djece. Ja taj novac halalim i halalio sam“, rekao je Ramiz za Detektor.
“Brate, ja čekam tvoj iftar”
Dogovor je bio – 50 obroka za pedesetero gladne djece. Mladić je zahtijevao da mu se novac uplati preko Western Uniona, servisa za brzi prijenos novca.
On je Magololo Ramadhan, 21-godišnjak iz Ugande koji je ljude uvjeravao da radi za humanitarnu organizaciju i da sve ide regularnim putem.
“Koliko je? Kaže, jedan euro, jedno dijete. Hajde, ja ću za 50, i tako. To je bila subota. U nedjelju šalje poruku: ‘Brate, ja čekam tvoj iftar.’ Rekao sam mu da je nedjelja i da ću uplatiti u ponedjeljak jer banke ne rade. U ponedjeljak sam otišao u Western Union i uplatio 100 maraka”, prepričava Ramiz.
Novac je uplatio u devet sati ujutro, a Magololo ga je podigao nekoliko minuta poslije. Dogovor je bio da Ramizu pošalje fotografije i videozapise djece na iftaru te ispisana imena njega i supruge na tablama koje će djeca držati, kao i posebnu tablu s prezimenom Alić za sina i njegovu suprugu.
Međutim, nakon uplate mladić je zatražio još novca te da Ramiz preko prijatelja i poznanika prikupi dodatni iznos, što nije učinio.
Magolola smo pronašli pod drugim imenom na Facebooku – Jumma Bin Shabhnu. Nakon toga razgovor smo prebacili na WhatsApp. Kako su dani prolazili, Magololo je postajao nestrpljiviji i inzistirao na slanju novca.
Po nekoliko puta dnevno slao je slatkorječive poruke, koristeći što više islamske terminologije na bosanskom jeziku.
Velika je procedura dok novac stigne na prave adrese
Sredinom ramazana nazvali smo ga videopozivom i mladić se javio. Rekao je da koristi aplikaciju za prevođenje i da radi za humanitarnu organizaciju Juma Islamic Charity Organisation. Ubrzo nam je poslao lažnu potvrdu o registraciji.
Jedno dijete, jedan euro, bila je ponuda i za nas.
“Možeš poslati novac putem Western Uniona, MoneyGrama ili Ria-e. Imam svoju organizaciju, kao i još jednu s kojom surađujem“, uvjeravao nas je Magololo.
Mirnela Salihović, direktorica Udruge “Mostovi spajanja” iz Sarajeva, posljednjih godinu dana surađuje s organizacijama i pojedincima iz Afrike u prikupljanju donacija. Također surađuje s organizacijama iz Ugande i kaže da postoji posebna procedura kako novac treba stići na prave adrese.
Navodi da je dobivala zahtjeve za poruke od raznih pojedinaca i lažnih organizacija, ali zbog ranijeg iskustva nije uplaćivala novac.
“Tražimo naziv organizacije, kada je registrirana, kada je dobila pečat i kada je osnovana. To je dokumentacija koju dobivam nakon uplate. Bez tih potvrda ne radim i nikada nisam radila”, objašnjava Salihović.
Koriste poznate organizacije kojima ljudi vjeruju
Većina navodnih humanitaraca novinarima Detektora, ali i osobama od kojih su tražili novac, tražila je uplate izravno na njihova imena, a zauzvrat su obećavali da će djeca na tablama imati ispisana imena donatora.
Na njihovim profilima nalaze se i pozivi na donacije za kopanje bunara, a Detektor je ranije otkrio kako su pojedinci i udruge iz Bosne i Hercegovine, uz podršku selefijskih predavača, prikupili više milijuna maraka za izgradnju bunara i džamija u Africi. Istraživanje je pokazalo da je novac prikupljan netransparentno, a građanima su dostavljane fotografije navodno izgrađenih bunara. Otkriveno je da su neke od tih fotografija bile fotošopirane.
Pius Enywaru, istraživački novinar iz Ugande, kaže da se nedavno susretao s istim slučajevima, posebno tijekom mjeseca ramazana, na Facebooku, WhatsAppu i TikToku. Prevaranti ne ciljaju samo muslimane nego sve osobe koje žele donirati novac.
“Oni koriste poznate organizacije kojima ljudi vjeruju. Koriste fotografije poznatih osoba iz različitih država, njihove profile i stranice kako bi izgledali autentično. Policija ne posvećuje dovoljno pažnje. Bilo je inicijativa u vladi koje su upozoravale ljude da ne nasjedaju na prevare, a i neke medijske organizacije vodile su kampanje”, kaže Enywaru.
Rašid Krupalija iz redakcije Raskrinkavanja, koja se bavi provjerom točnosti sadržaja na društvenim mrežama, kaže da se lažni pozivi na humanitarne akcije najčešće plasiraju na Facebooku i YouTubeu.
Iz Mete nisu odgovorili na pitanje Detektora o uklanjanju ovakvih sadržaja, iako je poznato da takav sadržaj krši pravila zajednice i trebao bi biti uklonjen.
“Ono što smo vidjeli jest da se takvi sadržaji rijetko uklanjaju, uz razna opravdanja da ne krše pravila zajednice ili da se ne radi o štetnom sadržaju. Teško je dokazati da je riječ o prevari i još je teže stupiti u kontakt s Metom i objasniti da je nešto očita prevara“, objašnjava Krupalija.
U porukama koriste vjersku terminologiju kako bi izvukao novac
U jednoj od poruka, Feki Ismail tvrdio je da radi za organizaciju Muslim Relief i da mu je brat direktor organizacije. Lažna e-mail adresa i broj organizacije otkrili su prijevaru, a Muslim Relief nije aktivan u Ugandi, iako postoje lažni profili s tim imenom. Mediji i organizacije za provjeru činjenica već su upozoravali na lažno prikupljanje novca za siromašne u Africi, a iz humanitarne organizacije Islamic Relief naveli su da se na društvenim mrežama pojavilo više organizacija i pojedinaca koji koriste njihov logo u Ugandi. Ranije je i Američko veleposlanstvo u Ugandi upozoravalo na različite vrste internetskih prevara.
Vahidin Đaltur, vještak informacijskih tehnologija, smatra da se prevare događaju jer korisnici društvenih mreža najviše pažnje posvećuju vizualnom dijelu, a ne suštini ili točnosti sadržaja.
“S obzirom na sredstva koja se prikupe na ovaj način, internet omogućava da jedna takva organizacija prikuplja novac u cijelom svijetu. Takve objave idu na njemačkom, turskom, švedskom, iranskom… nije bitno”, objašnjava Đaltur.
Otkriveno je da su osobe iz Ugande ponekad koristile dva ili više imena i profila. Nasser Manyuka tražio je novac s profila Ammad bih Nasser, ali detaljnim praćenjem fotografija, videa i brojeva telefona zaključeno je da se radi o istoj osobi. U porukama koje i dalje šalje često koristi slatkorječive izraze i vjersku terminologiju kako bi izvukao novac. Slično su, po istom obrascu, pisale i osobe s još najmanje dvadeset profila, inzistirajući na uplatama i pozivajući na videopozive.
Saša Petrović, načelnik Odsjeka za borbu protiv računalnog kriminala FUP-a, kaže da su ovakve internetske prevare u nadležnosti kantonalnih MUP-ova, ali da ne vidi dovoljno zainteresiranosti, pa se većina slučajeva prebacuje Federalnoj upravi policije.
“To nas izuzetno opterećuje i ne možemo se baviti stvarima kojima bismo trebali. Takva prevara može se riješiti u nekoliko koraka – zahtjev prema Meti, IP adresa, lokacija i međunarodni zahtjev prema toj državi“, kaže Petrović.
Stručnjaci upozoravaju da novac može završiti i kod terorističkih organizacija, što za one koji uplaćuju može predstavljati kazneno djelo.
“Puno je lakše poslati pet maraka nego provjeravati je li to stvarno tako, jer čovjek želi pomoći i imati mirnu savjest. Ali može se dogoditi da je novac završio kod terorističke organizacije, što je mnogo veći problem“, upozorava Đaltur.
Bljesak.info
- Oznake:
- internet prevare