Moguća nalazišta litija, sirovine koja je dobila strateški značaj u globalnim industrijama, u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu u potpunosti istražena. Iako su dosad potvrđena samo u istočnom dijelu zemlje, konkretne zalihe litija procjenjuju se na više od milijun tona koncentrata.
Ove podatke su danas potvrdili predstavnici “Centra za politike i upravljanje”, neovisne think tank organizacije iz Sarajeva. Zajedno s Klubom Zelenih u Parlamentu BiH, organizirali su javnu raspravu o kritičnim materijalima, njihovim potencijalnim nalazištima i količinama koje država posjeduje, kako bi se mogla planirati njihova eksploatacija.
Prema riječima Harisa Abaspahića, predstavnika organizacije, litij je pronađen u okolini Lopara, a postoje i indicije o njegovoj prisutnosti duž rijeke Drine i u središnjim dijelovima zemlje, sve do Hercegovine. Pored litija, BiH raspolaže i s mnogim drugim strateškim sirovinama, uključujući ugljen (5 milijardi tona), željezne rude (653 milijuna tona), boksit (120 milijuna tona), cink i olovo (po 56 milijuna tona), dok postoje i manja nalazišta magnezija, mangana i antimona.
Točno stanje rezervi litija još nije poznato, ali preliminarna istraživanja u općinama Lopare i Ugljevik procjenjuju prisutnost 1,5 milijuna litij karbonata. Istraživanja se šire na područja poput Čajniča, Jezera, Šipova, Bijeljine, Zvornika i Brčkog, uz identifikaciju 20 potencijalnih nalazišta.
Litij se nalazi na popisu kritičnih sirovina Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, a njegov značaj raste zbog njegove upotrebe u proizvodnji baterija za električna vozila. Cijena litija mogla bi porasti čak 42 puta do 2040. godine, u skladu s globalnim planovima dekarbonizacije i smanjenja emisije CO2. Prema procjenama MMF-a, sektor kritičnih sirovina mogao bi postati financijski značajniji od naftnog sektora u narednim desetljećima.
