Jezero u BiH, okruženo planinskim vrhovima i pastirskim kolibama, pola godine je potpuno nedostupno, a ljeti se pretvara u izletnički raj

Nevjerojatnu slagalicu divne prirode u Bosni i Hercegovini čini niz dijelova, a jedan bez kojih ta puzzla ne bi bila to što jest je ledenjački biser po imenu Prokoško jezero. Okruženo je vrhuncima, nastanjeno endemima, dobrim dijelom godine teško pristupačno, a u njegovu se okruženju – koliko je to uopće danas još moguće – živi onako kako se živjelo nekada, životom koji diktira priroda… Po taj dio bosanskohercegovačke slagalice u današnje vrijeme hrli sve veći broj ljudi. I to ne bez razloga.

Obala jezera dugačka je oko tisuću metara. Ono se nalazi u svojevrsnom prirodnom amfiteatru, zaklonjeno vrhovima planina, zbog čega je nekada bilo i sklonište hajduka. Prosječna mu je dubina 5,7 metara, a maksimalno je duboko 13 metara. Prokoško jezero dugo je oko 430 metara, široko oko 200 metara, a puni ga nekoliko potoka, s time da tijekom ljetnih mjeseci razina vode u njemu može značajno pasti.

To jezero je prepoznato po ljepoti, ali i općenitoj važnosti u smislu očuvanja staništa. Stoga je još 1954. godine bilo proglašeno regionalnim parkom prirode te tako stavljeno pod zaštitu. Danas ga se, i to od 2005. godine, vodi kao spomenik prirode. Poznato je po endemu koji ga nastanjuje, vodozemcu po imenu Rajzerov triton (Triturus alpestris reiseria). Njega je još 1891. godine pronašao ornitolog zemaljskog muzeja u Sarajevu Otmar Reiser. Mužjaci te životinjice imaju plavkasta leđa i narančasti trbuh, a u opasnosti dižu rep ili pak se preokreću na trbuh kako bi upečatljivim bojama ukazali na svoju otrovnost.

S obzirom na važnost jezera, ali i njegovu zaštitu, ulaz se naplaćuje, a do jezera, odnosno u zaštićeno područje možete pješke ili automobilom. za odrasle osobe cijena ulaznice lani je bila jedan euro po osobi, dok su djeca bila besplatna, a ulazak automobilom u selo naplaćivao se pet eura. Uz jezero se nalazi i niz tradicionalni pastirskih kuća, tzv. katuna, koje su građene od drveta, kao i džamija izgrađena u istom stilu. Mnogi doduše kritiziraju gradnju velikog broja vikendica koja je, kako kažu, nagrdila dotadašnju simbiozu tradicionalnih građevina u tom pastirskom naselju i okoliša.

Područje Prokoškog jezera vrlo jednostavno bismo mogli nazvati planinarskim rajem. Naime, kombinacija travnatih površina i vrhova koji okružuju jezero idiličan je prizor, a područje premrežuje niz staza. Vrhovi su lako dostupni i moguće ih je obilaziti u sklopu kružne staze, a kao najviši se ističu Nadkrstac visok 2112 metara te Ločika koja broji 2107 metara. Tamošnje staze navodno su kao stvorene za uživanje u samoći, na pola puta od Fojnice do jezera nalazi se i planinarski dom, a na svoje bi trebali doći i ljubitelji hrane. Okolica Prokoškog jezera poznata je po pitama i jelima ispod peke.