Jedinstvena i veličanstvena špilja Vjetrenica nedavno je upisana na UNESCO -ov prestižni popis svjetske baštine. Spomenuto čudo prirode, čija iznimna bioraznolikost ostavlja bez daha, od 1950. godine nosi laskavu titulu zaštićenog spomenika prirode. Ovo novo i veliko priznanje definitivno će mu priskrbiti još više oduševljenih posjetitelja iz svih krajeva svijeta. U nastavku otkrivamo po čemu je sve ova špilja posebna i zašto je, prva u Bosni i Hercegovini, zaslužila ovaj važan stupanj zaštite.
NALAZI SE U JUGOISTOČNOJ HERCEGOVINI, A IME JE DOBILA PO HLADNOM VJETRU
Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u BiH. S godinama se prometnula u vrlo popularno turističko odredište u jugoistočnoj Hercegovini. Nalazi se na području južno-dinarskog krša, 300 metara istočno od Zavale, na zapadnom rubu Popova polja u općini Ravno. Od prekrasnog Mostara udaljena je 80, a od Hrvatske i Jadranskog mora svega 12 kilometara. Najbliže naselje joj je Slano u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ime je dobila po hladnom i jakom vjetru koji puše na njezinom ulazu. Prilično jako strujanje zraka uvijek se može osjetiti i na nekoliko mjesta u unutrašnjosti same špilje.
U ŠPILJI JE OTKRIVENO 7014 METARA PODZEMNIH KANALA
U čarobnoj Vjetrenici otkriveno je oko 7014 metara podzemnih kanala. U jednom od njih, onom Absolonovom, često se stvara magla, koja samo pojačava pomalo mističnu atmosferu čitavog mjesta. Ljepotu ove špilje teško je opisati riječima. Bilo da hodate kroz njezine spektakularne hodnike i dvorane ili se divite sigama, jezercima (a ima ih čak 135), vodopadima, stalnim potocima i manjim periodičnim tokovima koji vam pred očima brzaju u različitim smjerovima, osjećat ćete se kao da ste dio neke nestvarne bajke.
GLAVNI SIMBOL VJETRENICE JE ZLATNA DVORANA, A DJECI ĆE SE SVIDJETI VILINO GUVNO
Djeci će se sigurno najviše svidjeti Vilino guvno. Mitološko je to mjesto u špilji na kojem su se vile nekoć okupljale kako bi pjevale i bavile se liječništvom. Danas se ondje organiziraju manifestacije u kojima se najmlađi odijevaju u duge haljine i na glave stavljaju vjenčiće, baš kao što je to činila i glavna vila Vjetrenica.
TEMPERATURA ZRAKA U ŠPILJI UVIJEK JE 11,4 STUPNJA
Poželite li posjetiti ovu špilju usred ljeta, mogli biste se iznenaditi činjenicom koliko je u njoj zapravo svježe. Naime, temperatura zraka unutar Vjetrenice iznosi svega 11,4, a vode 11,3 stupnjeva Celzijevih. Zima je pak priča za sebe – tad svi špiljski ukrasi dobivaju prekrasan kristalni odsjaj, a preko bajkovitih kaskada prelijeva se bistra voda. Slapovi i vodopadi najljepši su pak u kišnim razdobljima.
Osim toga, u Vjetrenici je zabilježeno skoro 200 različitih životinjskih vrsta – čak 91 organizam prilagodio se životu u špiljama (zato se zovu troglobionti), a njih 37 prvi put pronađeno je i opisano upravo na ovoj lokaciji (locus typicus). Vjetrenica se može pohvaliti i velikim brojem tzv. stenoendema – riječ je o endemima koji su usko lokalizirani na manja područja (to, primjerice, mogu biti pojedine planine, kanjoni ili otočne skupine). Upravo zbog navedenih podataka, ova špilja iz BiH prva je u svijetu po bioraznolikosti.
U NJOJ JE SVOJEDOBNO PRONAĐEN I CJELOVIT KOSTUR LEOPARDA
U njoj je, vjerovali ili ne, 1968. godine pronađen i cjelovit kostur leoparda, koji se danas privremeno nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a otkriveni su i djelomični ostaci drugih životinja. U dijelu špilje koji se zove Donja Vjetrenica živi i velik broj čovječjih ribica. Na tzv. Velikom Jezeru, koje je od ulaza u špilju udaljeno 1250 metara, pronađen je i čamac, koji je danas izložen u biospeleološkom muzeju.
S obzirom na njezinu dugu povijest – bila je naseljena još u kamenom dobu, a u njoj se nalazi i crtež koji je nastao 12.000 godina prije Krista – Vjetrenica je kroz vrijeme ”doživjela” i mnoga urušavanja stropova divovskih razmjera. Za turističke posjete otvorena je od 1964. godine, u ratu ’90-ih sva njezina oprema bila je posve uništena, no danas je obnovljena i dočekat će vas u punom sjaju.
NAJVEĆI DIO ISTRAŽIVANJA OBAVLJEN JE POČETKOM 20. STOLJEĆA
Vjetrenicu je kao fenomen još 77. godine nove ere prvi zabilježio Plinije Stariji u svom djelu ”Historia naturalis”. Za najveća otkrića u špilji zaslužan je češki speleolog Karel Absolon, koji ju je istraživao od 1912. do 1914., a u znanstvenom smislu 1929. prvi put opisao ju je beogradski istraživač Mihajlo Radovanović. A nakon što se s punim pravom našla na UNESCO-ovoj listi zaštićene svjetske baštine, svima je jasno da zlatno doba ove bosanskohercegovačke ljepotice zapravo tek dolazi – nama je definitivno već na popisu želja za buduća putovanja!
Ulaznica stoji 20 KM (10 eura) za odrasle, 15 KM (7,5 eura) za studente i 10 KM (5 eura) za djecu, a oni mlađi od 6 godina ulaze besplatno. Ulazi su na svaki puni sat, a sve detalje, zajedno sa savjetima i pravilima za obilazak potražite na službenoj stranicu Vjetrenice.
Izvor: putni kofer
