Izborni sabor Udruge ovog je vikenda održan u Mostaru
Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH dobila je novog predsjednika, Miroslava Zelići az Bugojna. Na redovitom izvještajno- izbornom saboru Udruge koji je ovog vikenda održan u Mostaru Zelić je dobio jednoglasnu potporu delegata. Za dopredsjednike HULDRe u BiH izabrani su Željko Marić i Zdeno Šupuković. Prije Sabora, članovi Udruge i njihovi gosti odali su polaganjem vijenaca pred Spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, dužnu počast poginulim braniteljima.
S nekima od njih u ratu su prolazili torture brojnih logora, Vojske Republike Srpske te logora Armije R BiH koji su bili daleko brojniji. Promicanje istine o logorima i kažnjavanje odgovornih za torture koje su prošli hrvatski logoraši bit će neki od ciljeva rada Udruge, kazao je novoizabrani predsjednik Miroslav Zelić koji je i sam osam mjeseci proveo u logorima Armije R BiH u Bugojnu. „Pored istine o stradanju hrvatskih logoraša i traženja da se procesuiraju odgovorni za njihovo osnivanje i torture koje smo u njima prolazili mi hrvatski logoraši, ciljevi Udruge bit će i potraga za tijelima naših nestalih logoraša, nasilno odvedenih i likvidiranih.
U ovoj godini krećemo i s prikazivanjem filma o hrvatskim logorašima Zidine. Također, radit ćemo i na rješavanju statusa logoraša, pomagati im u ostvarenju njihovih prava koja im po zakonima pripadaju“, istaknuo je predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, braniteljske udruge i jedne od pet krovnih Udruga proizašlih iz Domovinskom rata u BiH. Kroz Koordinaciju s Udrugom dragovoljaca i veterana, obitelji poginulih i nestalih, hrvatskih vojnih invalida te nositelja ratnih odličja, Hrvatska udruga logoraša, naglašava Zelić, radit će na zaštiti interesa svih stradalnika i pripadnika HVO-a.
Prema podatcima Hrvatske udruge logoraša, tijekom Domovinskog rata u BiH Armija R BiH formirala jeo 320 logora i zatočeničkih centara, samo u Bugojnu bilo ih je 55, dok je pod nadzorom Vojske Republike Srpske formirano 20 logora u kojima su bili zatočeni Hrvati. Osim što su bili daleko brojniji, logori Armije R BiH za Hrvate prednjačili su i po strahotama koje su u njima prošli logoraši, a preživjeli svjedočene o brutalnostima i svakodnevnim zlostavljanjima. Za svjedočenja hrvatskih logoraša previše sluha dosad nije pokazalo ni pravosuđe te su ostali najvećim dijelom nekažnjeni što osim proživljenih trauma u logorima, hrvatskim logorašima, posebno onima koji su povratnici, stvara nove traume, jer svakodnevno se susreću s onima koji su u ratu bili gospodari njihova života i smrti, kršeći sve međunarodne konvencije o postupanju prema ratnim zarobljenicima.
Istina o logorima za Hrvate u BiH mora se znati, krivci moraju biti izvedeni pred lice pravde, tijela nestalih pronađena i dostojno pokopala, a preživjeli imati status koji zaslužuju i prava propisana zakonom, poruke su i izvještajno – izbornog Sabora Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH.
AP/Artinfo.ba
Udrugu izgradio i afirmirao Busovljak Anđelko Kvesić
Podsjetimo, Anđelko Kvesić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u BiH i u Županiji Središnja Bosna, a nekadašnji nastavnik u Osnovnoj školi “Busovača”, a i svim sugrađanima poznat kao dobar čovjek, prijatelj, poznanik i sumještanin, preminuo je u rujnu 2017. godine.
Anđelko Kvesić je bio jedna od najaktivnijih osoba u civilnom društvu BiH.
Preživio je mnogo toga u ratu, gubitak sina, ranjavanje, logor, ali je iz svega izašao snažniji i sve nas je jačao, ohrabrivao, davao dodatnu energiju i poticaj.
Veliki istinoljubac i istinski borac za mir, Anđelko Kvesić je bio svijetao primjer da oni koji su najviše izgubili u ratu i koje je rat najviše pogodio, bivaju najveći borci za mir.
Izdao je monografiju o hrvatskim logorima u BiH pod nazivom „Od tvorca logora, do radosti zaborava“, a bio je i u završnoj fazi pripreme filma o strahotama koje su ljudi proživljavali u logorima – “Zidine”. Film je poslije i završen.
Anđelko se često pokazao kao čovjek koji pomaže drugima, bez obzira na naciju. Humanitarac koji je pokrenuo brojne akcije, iako najčešće nije govorio o tome. Anđelko je ujedinio žrtve rata, radio sa svima, bio most, prelazio granice i zapreke koje se nitko nije usudio. I s aktivističke i ljudske strane će nam nedostajati, ostaje ogromna rupa koju će biti nemoguće popuniti.